Opis
Dominikanski jantar fosilizirana je smola stabla Hymenaea Protera, zimzelene biljke mahunarke koja je nekoć rasla u pretpovijesnim šumama na području današnje Dominikanske Republike tijekom oligocensko-miocenskog razdoblja prije negdje između 40-25 milijuna godina.
Ovo stablo je rođak (a možda čak i predak) postojećeg stabla Hymenaea Coubaril koje još uvijek raste u Dominikanskoj Republici i drugdje u Americi i odgovorno je za kopal koji se također vadi u Dominikanskoj Republici.
Smola je bila dio obrambenog mehanizma stabla protiv štetnika poput insekata, koji su obično bili zarobljeni u ljepljivoj smoli i sačuvani tijekom milijuna godina dok su se hlapljivi terpeni i drugi organski spojevi polimerizirali, pretvarajući se najprije u kopal, a zatim u jantar , čuvajući inkluzije tako da izgledaju otprilike kao u životu.
Kukci kao što su gljive komarci, kornjaši i pauci koji su živjeli na i oko stabla Protera samo su neke od inkluzija faune koje ćete obično pronaći u dominikanskom jantaru.
Većina ovih insekata nema više od nekoliko milimetara u duljinu, veći kukci i životinje su rjeđi, jer je vjerojatnije da su imali snage osloboditi se otrovne i ljepljive smole prije nego što su mogli biti progutani.
Cvjetovi, lišće, sjemenke, pa čak i spore gljivica također se često nalaze unutar jantara, kao i kopraliti ili fosilizirani izmet insekata, koji su također česti u dominikanskom jantaru.
Smatra se da je nastao kao rezultat antracena i drugih spojeva povezanih sa šumskim požarima koji su u interakciji sa smolom Hymenaea proizveli boju. Međutim, ovaj fenomen nikada nije viđen u baltičkom jantaru, budući da obitelj drveća Sciadopytyaceae koja ga je proizvela ima smolu s drugačijim kemijskim sastavom.
‘Obični’ dominikanski jantar, iako nije rijedak, znatno je rjeđi od baltičkog jantara, koji čini između 80-90% godišnje proizvodnje jantara.
U ponudi ispoliran manji komad dominikanskog Jantara u kojem se nalazi vidljiv fosil mušice
Veličina 9x6x2mm
Težina 0.08gr
